Andrija Mohorovičić

Za Andriju Mohorovičića, do istraživanja za ovaj post, nažalost nisam nikada čuo.

On je bio vrlo važan i poznat hrvatski znanstvenik.  Rođen je 1857. godine u Voloskom kraj Opatije, studirao je matematiku i fiziku, a već sa petnaest godina govorio je tri strana jezika. Govori se da je pomagao ocu u kovačnici i da je upravo tamo stekao tehnička znanja koja će mu kasnije jako koristiti u poslu.

Najviše se bavio meteorologijom i seizmografijom.

Njegova otkrića i znanstveni rad bili su svjetskog razmjera i potpuno su promijenili spoznaje o tome kako je zemlja kao planet građena ispod površine. Iako nije poznat ljudima kao što su to npr Nikola Tesla, Faust Vrančić ili Ruđer Bošković, svi svjetski znanstvenici jako dobro znaju za njega. Iako je bio znanstvenik svjetskog glasa, sva njegova istraživanja i otkrića odvijali su se u Hrvatskoj. Tu je živio, radio, umro i pokopan je na Mirogoju.

Njegovo najveće otkriće je spoznaja da se zemlja ispod površine  sastoji od slojeva  vrlo različitog sastava i različitih svojstava što se do tada nije znalo. Shvatio je to tako što je detaljno proučavao veliki potres u Pokupskom i kao matematičar uočio je da se valovi potresa šire različitom brzinom. Izračunao je da su se valovi širili kroz različiti materijal i na različitoj dubini, te da postoji razmak između tih slojeva zemlje, kao i da je zemljina kora na kojoj mi živimo, najtanji zemljin sloj. To njegovo otkriće dobilo je ime po njemu i naziva se  „Mohorivičićev diskontinuitet“  ili skračeno Moho. Moho sloj odvaja zemljinu koru i gornji zemljin plašt. Kasnije se otkrilo da Mjesec i Mars također imaju Moho sloj.

To je najveća prirodna tvorevina na zemlji i najveći dio zemlje koji nosi ime po nekoj osobi.

Iako je to njegovo najveće i najvažnije otkriće, to nije bilo jedino područje njegovog djelovanja. Bio je vrlo istaknuti znanstvenik i na području meteorologije. On je konstruirao napravu koja se zove nefoskop, a služi za određivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Iako to nije bio prvi nefoskop na svijetu, njegov je bio precizniji od svih do tada i jeftiniji za izradu.

Bavio se proučavanjem prirodnih pojava, metorologija je bila njegov veliki interes. Osnovao je mnoge stanice za praćenje vremena, meteorološki opservatorij u Zagrebu unaprijedio je u moderni institut svjetskog glasa  i sagradio jeu Jastrebarskom  postaju za obranu od tuče. Upravo zahvaljujući njemu, u novinama se počela objavljivati prognoza vremena.

Bavio se proučavanjem ideje  kako bi se bura mogla iskoristiti u praktične svrhe i utjecajem potresa na građevine te kako bi se trebalo graditi i na što paziti kod gradnje kako bi šteta kod potresa bila što manja. Moglo bi se reći da je bio vizionar ispred svog vremena i da su njegove ideje došle do izražaja i do realizacije tek puno godina nakon njegove smrti.

Dvije stvari u svemiru su nazvane po njemu; veliki krater na udaljenoj strani Mjeseca i asteroid 8422.